Ventilirana fasada – Najbolje
rješenje fasade
Ventilirana (vjetrena) fasada
je sistem sastavljen od nosive metalne podkonstrukcije na koju se slažu
fasadni paneli, sloja mineralne vune za izolaciju i prostora za ventilaciju.
Sve komponente imaju strogi raspored i funkciju unutar sistema.

1.Postojeći zid zgrade.
2.Sloj toplinske izolacije.
3.Podkonstrukcija za panele.
4.Fasadni paneli.
5.Profil na spoju panela.
6.Prostor za ventilaciju.

Ideja ventilirane fasade proistekla je iz takozvanog efekta dimnjaka. Efekt
dimnjaka je fenomen povezan sa podizanjem toplog zraka koji je lakši od
hladnog. Dimnjak funkcionira na principu da je dim unutar njega puno topliji
od vanjskog zraka pa se brzo uzdiže prema gore. Kaže se da dimnjak dobro
„vuče“. Upotrijebljen na ventiliranoj fasadi taj efekt izražava činjenicu da
je zrak unutar prostora za ventilaciju topliji od vanjskog i da nastoji
pobjeći kroz izlaz na vrhu fasade. Ovaj pritisak zraka uzrokuje povećanu
ventilaciju unutar same fasade. Ovakav tip fasade poznat je pod nekoliko
naziva, kao što su vjetrena fasada, samoventilirana fasada, ili fasada sa
zračnim slojem i oblogom, straga provjetravana fasada. Ventilirane fasade u
širem smislu mogu biti dvostruke fasade sa mehaničkom ventilacijom, ili su
samoventilirane sa slobodnom cirkulacijom zraka provjetravanjem.
Noseća podkonstrukcija sastoji se od profiliranih metalnih horizontalnih i
vertikalnih elemenata koji su pričvršćeni nosačima na postojeći zid. Glavna
funkcija
podkonstrukcije je nošenje težine svih elemenata fasade kao i prenošenje
svih statičkih i dinamičkih opterećenja od vanjskih utjecaja na fasadu,
posebno vjetra.
Podkonstrukcija mora omogućavati izravnavanje devijacija i neravnina na
postojećim zidovima.

Sloj izolacije je najčešće mineralna vuna. Pruža toplinsku izolaciju fasade
i zahvaljujući svojoj zrakopropusnoj vlaknastoj strukturi omogućava
isparavanje
kondenzirane vlage. Materijal je nezapaljiv i sprečava širenje požara.
Prostor za ventilaciju regulira prijenos topline na zidove i omogućava brzo
isparavanje vode. Zbog ventilacije izolacija ostaje suha i optimalno
učinkovita. Kod visokih objekata javlja se jako strujanje zraka pa se kamena
vuna najčešće tvornički oblaže staklenim voalom koji štiti površinu
izolacije od abrazije.
Paneli čine završno lice fasade. Omogućavaju bogat repertoar oblikovanja i
boja. Štite fasadu od atmosferilija i doprinose zvučnoj i toplinskoj
izolaciji objekta. Zbog male mase znatno ubrzavaju proces gradnje i smanjuju
opterećenje na nosivu konstrukciju. Proizvedeni su i postavljani tako da
zadovoljavaju sve zahtjeve statike i estetike.
Broj materijala koji se koriste za panele je dramatično narastao posljednjih
godina i na tržištu se stalno nalaze nova rješenja.
Najčešće korištene vrste panela:
Aluminijski kompozitni paneli
Aluminijske ploče
Čelični paneli
Keramičke ploče
Terracotta paneli
Kamene ploče
Visokoprešni laminat
Ploče od vlaknastog cementa
Staklo
Tradicionalni materijali
Mogućnosti su gotovo neograničene. Paneli najčešće dolaze spremni za
ugradnju te mogu potpuno eliminirati potrebu za žbukom i premazima, ili mogu
dolaziti
kao podloge za kasniji završni sloj žbuke.
Razlozi za ventiliranu fasadu
Pružaju zahtijevanu razinu otpora prolasku topline za sve tipove građevina.
Različitom debljinom izolacije mogu se postići tražena svojstva.
Smanjenje troškova za grijanje i hlađenje zbog korištenja ventilirane fasade
potpuno kompenzira troškove postave panela u nekoliko godina.
Zbog dugog vijeka trajanja i zaštitnih svojstava ventiliranih fasada
produžava se i vijek trajanja same zgrade, te osnovna vrijednost.
Vanjska toplinska izolacija u odnosu na unutarnju izolaciju ne uzrokuje
smanjenje kvadrature prostora u unutrašnjosti zgrade, te prekrivanjem
kompletne plohe zida efikasnije otklanja pojavu toplinskih mostova.
Bolja zaštita zidova zgrade od smrzavanja i odleđivanja i time eliminiranje
stvaranja pukotina na spojevima i otpadanje žbuke.
Toplinska izolacija ima optimalnu učinkovitost kad je suha, u čemu paneli
imaju ključnu ulogu odbijajući 90 posto vode a ostala kondenzirana vlaga
unutar zidova vrlo brzo isparava sistemom ventilacije.
Mogu se koristiti izolacijski materijali većeg formata, koji su jeftiniji,
bez posebne zaštite.
Sprečavanje uništavanja betona i čelične armature unutar zidova. Voda i
ostali agresivni elementi zbog panela su odmaknuti od zidova i ne uzrokuju
koroziju. Sol ne nagriza zidove i zaštićeni su od rasta plijesni i gljivica.
Redukcija temperaturne deformacije nosećih zidova uzrokovane sezonskim i
dnevnim temperaturnim promjenama, i time eliminacija naprezanja i pukotina.
Zvučna izolacija zidova je značajno poboljšana. Jedan dio izolacije pruža
kamena vuna a drugi dio zračni prostor unutar fasade.
Izvedba u svim klimatskim uvjetima. Instalacija samoventilirane fasade je
„suha“ i za razliku od ostalih sistema može se raditi u bilo kojoj sezoni,
neovisno o temperaturi.
Instalacija samoventilirane fasade ne zahtjeva temeljite pripreme na
postojećim zidovima (čišćenje zidova, obijanje stare žbuke, izravnavanje
itd.) Samim time radovi su ugodniji za radnike i stanare. Radovi traju
kraće.
Kod sanacija ukida potrebu za obijanjem žbuka. Neke vrste žbuka mogu
sadržavati azbestna vlakna čime štete zdravlju radnika i stanara te
zahtijevaju posebne načine zbrinjavanja.
Mogućnost jednostavne demontaže sistema ili nekih njegovih elemenata ako se
neki element ošteti ili se namjerava zamijeniti s novim panelima drukčijeg
izgleda.
Trajnost. Prosječno uporabno vrijeme samoventilirane fasade je minimum 25
godina.
Sistem instalacije samoventilirane fasade zahtjeva manje radnih koraka od
klasične demit fasade te time smanjuje mogućnost grešaka i reklamacija,
osjetno skraćuje vrijeme izgradnje i troškove.
Neograničene mogućnosti oblikovanja, tekstura i završnog izgleda fasade.
Moguće je koristiti i tamnije boje bez podizanja temperature unutar zgrade.
Prilikom renoviranja postojećeg objekta potiče porast vrijednosti stambenog
prostora kao posljedica energetski učinkovitijeg objekta, ekskluzivnosti i
inovativnosti.
--------------------------------------
POŠALJITE NAM UPIT!!!
U P I T