VENTILIRANA FASADA

 

 

 

 

 

 

 

 

VENTILIRANA FASADA

 

 

 

 

 

 

 

 

VENTILIRANA FASADA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Ventilirana fasada – Najbolje rješenje fasade

Ventilirana (vjetrena) fasada je sistem sastavljen od nosive metalne podkonstrukcije na koju se slažu fasadni paneli, sloja mineralne vune za izolaciju i prostora za ventilaciju. Sve komponente imaju strogi raspored i funkciju unutar sistema.



1.Postojeći zid zgrade.
2.Sloj toplinske izolacije.
3.Podkonstrukcija za panele.
4.Fasadni paneli.
5.Profil na spoju panela.
6.Prostor za ventilaciju.





Ideja ventilirane fasade proistekla je iz takozvanog efekta dimnjaka. Efekt dimnjaka je fenomen povezan sa podizanjem toplog zraka koji je lakši od hladnog. Dimnjak funkcionira na principu da je dim unutar njega puno topliji od vanjskog zraka pa se brzo uzdiže prema gore. Kaže se da dimnjak dobro „vuče“. Upotrijebljen na ventiliranoj fasadi taj efekt izražava činjenicu da je zrak unutar prostora za ventilaciju topliji od vanjskog i da nastoji pobjeći kroz izlaz na vrhu fasade. Ovaj pritisak zraka uzrokuje povećanu ventilaciju unutar same fasade. Ovakav tip fasade poznat je pod nekoliko naziva, kao što su vjetrena fasada, samoventilirana fasada, ili fasada sa zračnim slojem i oblogom, straga provjetravana fasada. Ventilirane fasade u širem smislu mogu biti dvostruke fasade sa mehaničkom ventilacijom, ili su samoventilirane sa slobodnom cirkulacijom zraka provjetravanjem.

Noseća podkonstrukcija sastoji se od profiliranih metalnih horizontalnih i vertikalnih elemenata koji su pričvršćeni nosačima na postojeći zid. Glavna funkcija
podkonstrukcije je nošenje težine svih elemenata fasade kao i prenošenje svih statičkih i dinamičkih opterećenja od vanjskih utjecaja na fasadu, posebno vjetra.
Podkonstrukcija mora omogućavati izravnavanje devijacija i neravnina na postojećim zidovima.


Sloj izolacije je najčešće mineralna vuna. Pruža toplinsku izolaciju fasade i zahvaljujući svojoj zrakopropusnoj vlaknastoj strukturi omogućava isparavanje
kondenzirane vlage. Materijal je nezapaljiv i sprečava širenje požara.
 
Prostor za ventilaciju regulira prijenos topline na zidove i omogućava brzo isparavanje vode. Zbog ventilacije izolacija ostaje suha i optimalno učinkovita. Kod visokih objekata javlja se jako strujanje zraka pa se kamena vuna najčešće tvornički oblaže staklenim voalom koji štiti površinu izolacije od abrazije.

Paneli čine završno lice fasade. Omogućavaju bogat repertoar oblikovanja i boja. Štite fasadu od atmosferilija i doprinose zvučnoj i toplinskoj izolaciji objekta. Zbog male mase znatno ubrzavaju proces gradnje i smanjuju opterećenje na nosivu konstrukciju. Proizvedeni su i postavljani tako da zadovoljavaju sve zahtjeve statike i estetike.

Broj materijala koji se koriste za panele je dramatično narastao posljednjih godina i na tržištu se stalno nalaze nova rješenja.
Najčešće korištene vrste panela:

   Aluminijski kompozitni paneli
   Aluminijske ploče
   Čelični paneli
   Keramičke ploče
   Terracotta paneli
   Kamene ploče
   Visokoprešni laminat
   Ploče od vlaknastog cementa
   Staklo
   Tradicionalni materijali


 Mogućnosti su gotovo neograničene. Paneli najčešće dolaze spremni za ugradnju te mogu potpuno eliminirati potrebu za žbukom i premazima, ili mogu dolaziti
 kao podloge za kasniji završni sloj žbuke.


  Razlozi za ventiliranu fasadu

Pružaju zahtijevanu razinu otpora prolasku topline za sve tipove građevina. Različitom debljinom izolacije mogu se postići tražena svojstva.

Smanjenje troškova za grijanje i hlađenje zbog korištenja ventilirane fasade potpuno kompenzira troškove postave panela u nekoliko godina.
Zbog dugog vijeka trajanja i zaštitnih svojstava ventiliranih fasada produžava se i vijek trajanja same zgrade, te osnovna vrijednost.

Vanjska toplinska izolacija u odnosu na unutarnju izolaciju ne uzrokuje smanjenje kvadrature prostora u unutrašnjosti zgrade, te prekrivanjem kompletne plohe zida efikasnije otklanja pojavu toplinskih mostova.

Bolja zaštita zidova zgrade od smrzavanja i odleđivanja i time eliminiranje stvaranja pukotina na spojevima i otpadanje žbuke.
Toplinska izolacija ima optimalnu učinkovitost kad je suha, u čemu paneli imaju ključnu ulogu odbijajući 90 posto vode a ostala kondenzirana vlaga unutar zidova vrlo brzo isparava sistemom ventilacije.

Mogu se koristiti izolacijski materijali većeg formata, koji su jeftiniji, bez posebne zaštite.
Sprečavanje uništavanja betona i čelične armature unutar zidova. Voda i ostali agresivni elementi zbog panela su odmaknuti od zidova i ne uzrokuju koroziju. Sol ne nagriza zidove i zaštićeni su od rasta plijesni i gljivica.

Redukcija temperaturne deformacije nosećih zidova uzrokovane sezonskim i dnevnim temperaturnim promjenama, i time eliminacija naprezanja i pukotina.
Zvučna izolacija zidova je značajno poboljšana. Jedan dio izolacije pruža kamena vuna a drugi dio zračni prostor unutar fasade.

Izvedba u svim klimatskim uvjetima. Instalacija samoventilirane fasade je „suha“ i za razliku od ostalih sistema može se raditi u bilo kojoj sezoni, neovisno o temperaturi.
Instalacija samoventilirane fasade ne zahtjeva temeljite pripreme na postojećim zidovima (čišćenje zidova, obijanje stare žbuke, izravnavanje itd.) Samim time radovi su ugodniji za radnike i stanare. Radovi traju kraće.

Kod sanacija ukida potrebu za obijanjem žbuka. Neke vrste žbuka mogu sadržavati azbestna vlakna čime štete zdravlju radnika i stanara te zahtijevaju posebne načine zbrinjavanja.

Mogućnost jednostavne demontaže sistema ili nekih njegovih elemenata ako se neki element ošteti ili se namjerava zamijeniti s novim panelima drukčijeg izgleda.
Trajnost. Prosječno uporabno vrijeme samoventilirane fasade je minimum 25 godina.
Sistem instalacije samoventilirane fasade zahtjeva manje radnih koraka od klasične demit fasade te time smanjuje mogućnost grešaka i reklamacija, osjetno skraćuje vrijeme izgradnje i troškove.

Neograničene mogućnosti oblikovanja, tekstura i završnog izgleda fasade. Moguće je koristiti i tamnije boje bez podizanja temperature unutar zgrade.
Prilikom renoviranja postojećeg objekta potiče porast vrijednosti stambenog prostora kao posljedica energetski učinkovitijeg objekta, ekskluzivnosti i inovativnosti.

--------------------------------------

POŠALJITE NAM UPIT!!!

U P I T